Kamo odlazi novac od lutrije?

Prije nego što se išta podijeli, najveći dio uplaćenog novca (obično između 50% i 60%) vraća se igračima kroz dobitke. To je ono što puni Eurojackpot ili Loto sedmicu. Bez ovog dijela, igra ne bi bila održiva jer nitko ne bi igrao.

Ono što ostane nakon isplate dobitaka i troškova poslovanja (tzv. “čisti prihod“) lutrije raspoređuje se prema prioritetima države. Prema zakonu, taj se novac dijeli na:

• Promicanje sporta: Najveći dio često odlazi Hrvatskom olimpijskom odboru i sportskim savezima za razvoj mladih sportaša, održavanje dvorana i sportska natjecanja.
• Kultura i tehnička kultura: Financiranje kazališta, muzeja, knjižnica te radionica za mlade tehničare i inovatore.
• Humanitarne udruge i socijalna skrb: Pomoć osobama s invaliditetom, rad pučkih kuhinja, pomoć braniteljima i udrugama koje se bave borbom protiv bolesti (npr. borba protiv raka).
• Civilno društvo: Sufinanciranje rada raznih udruga koje se bave ljudskim pravima, ekologijom i zaštitom životinja.

Zanimljiv paradoks je da se dio novca zarađenog od lutrije mora vratiti u sustav za prevenciju i liječenje ovisnosti o kockanju. Država tim sredstvima financira edukacije, savjetovališta i kampanje za odgovorno igranje.

Ostatak novca odlazi izravno u proračun kao porez na dobit ili kroz koncesijske naknade. Taj se novac koristi za sve ono što država financira – od plaća učitelja i liječnika do izgradnje cesta.

Zbog ovakve raspodjele, lutrija se često naziva “dobrovoljnim porezom”. Ljudi je igraju svjesni malih šansi, ali s utjehom da njihov novac, ako ne završi kod njih kao dobitak, završava u lokalnom sportskom klubu, bolnici ili muzeju.

Zanimljivost: Hrvatska lutrija svake godine objavljuje detaljan popis udruga i projekata koje je financirala, pa točno možeš vidjeti je li novac od tvog listića otišao, primjerice, za lokalni DVD ili obnovu nekog povijesnog dvorca.